Plitvička jezera (Plitvice)

Ovaj portal smo pokrenuli s ciljem upoznavanja javnosti s manje poznatim, a u nekim slučajevima i potpuno nepoznatim prirodnim atrakcijama na području Hrvatske. Tada smo znali reći da su jedino o čemu nećemo pisati, Plitvice i Krka (Skradinski buk). Razlog? Zato što svi znaju za ta dva nacionalna parka.

Kako se broj članaka povećavao, cilj se sam od sebe redefinirao. Nakon nekog vremena odlučili smo obići sve prirodne zanimljivosti u Hrvatskoj i dati svoj osvrt o njima. Tako su konačno na red došla i Plitvička jezera!

Prosječan građanin Hrvatske Plitvice obiđe nekoliko puta tijekom svog života, ali sigurno ima i onih koji to nikada nisu učinili. Pa kakve su onda Plitvice? Jesu li stvarno najljepši nacionalni park u Hrvatskoj ili čak na svijetu, kako često znaju izjavljivati stranci u svojim objavama?

Plitvice su uvijek bile institucija za sebe! Naš najstariji nacionalni park u kontinuitetu (Paklenica je starija, ali je izgubila status u jednom periodu), uvijek se isticao odličnom organiziranošću i infrastrukturom. Sjećam se još i kao dijete svih tih oznaka, staza, kućica, brodova, vlakića…

Niti jedan drugi nacionalni park u Hrvatskoj nije ni približno tako dobro uređen i organiziran, što je u eri stalne intenzifikacije turizma od izuzetnog značaja. Međutim, infrastruktura nije to zbog čega ljudi dolaze na Plitvička jezera. Ona je tu da pomogne da što veći broj ljudi u što kraćem vremenu, što jednostavnije obiđe sva čuda prirode koja Plitvice skrivaju. I upravo tu leži prvi problem na koji želimo ukazati. Turističke gužve protežu se kroz skoro čitavu godinu! Ako ste nenaviknuti na tolike gužve, to će vas sigurno šokirati.

Uprava parka se potrudila da maksimalno dobro rasporedi tako veliki interes na dva udaljena ulaza u vremenske termine od po jednog sata, koje birate prilikom online kupnje karata (online kupnja je obavezna). Iako na stranicama stoji da se odabranog termina mora strogo pridržavati, iskusili smo da vam nitko neće zamjeriti ako dođete malo ranije, a vjerojatno je tako i s kašnjenjem unutar normalnih okvira.

Taktikom protiv gužvi

Osim uprave parka, i sami se možete pokušati boriti protiv gužvi. Nekakvo uobičajeno pravilo je doći što ranije. Najveće gužve kreću s približavanjem sredine dana kada pristižu gosti iz udaljenijih polazišta – Zagreba i Dalmacije.

Primijetit ćete da se najveće gužve formiraju na nekim točkama kao što su popularni vidikovci na Donjim jezerima, izletišta oko pristaništa za brodove, okretišta za “vlakić” i sl. Postoje dijelovi parka koji su čak i u špici sezone manje posjećeni, posebno oko Gornjih jezera. Oni svakako nose neke kompromise, ali pravilnom kombinacijom manje i više posjećenih dijelova parka, moguće je izbjeći veće frustracije gužvama.

Također valja birati termine što dalje van špice sezone. Postavlja se legitimno pitanje, u kojem dijelu godine je onda najbolje posjetiti Plitvička jezera?

Kada je najbolje posjetiti Plitvička jezera?

Zima

Gledajući iz perspektive izbjegavanja gužvi, zima bi bila idealno vrijeme posjeta. Međutim, ako želite Plitvice doživjeti u njihovoj punoj ljepoti, onda zima možda i nije idealna.

Zimi su vodopadi najčešće puni vode, što je dobro. Posebno u drugoj polovici zime, ako su pale obilne kiše, te ako se i snijeg počeo topiti. Međutim, problem je u tome što je vegetacija oko jezera uglavnom listopadna, tako da park zimi izgleda poprilično otužno. To je posebno izraženo tijekom oblačnog vremena kada je sve sivo i ogoljeno. Sasvim je druga priča kada snijeg zamete jezera, a vodopadi se zalede. Tada sve skupa izgleda čudesno! Ako je park otvoren za posjete, možete nazočiti pravoj zimskoj bajci!

Proljeće

U proljeće je vodostaj i dalje visok, a vodopadi su puni i moćni. Priroda se polako budi (kao i posjetitelji), kroz travanj sve više i više. Svibanj već može garantirati da je 80% stabala zazelenilo i da šume oko jezera izgledaju prekrasno. Krajem proljeća se bližimo ljetnom solsticiju. Temperature već mogu postati neugodne za duže šetnje, a horde turista obilazak čine otežanim.

Ljeto

Mi bismo ljeto izbjegavali. Svi koji dolaze na more pokušat će obići i Plitvice. Temperature su visoke, gužve najveće moguće, a vodopadi već posustaju.

Jesen

Jesen zna biti čarobna i omiljeno nam je doba godine za izlete. Tako je bar bilo prije “globalnog zatopljenja”. Sada se ljeta produže do duboko u jesen. Obično je čitav listopad pretopao pa se radije kupamo u moru. Gužve su nešto popustile, ali ako je početak jeseni nastavak ljetne suše, vodopadi će biti vrlo “mršavi”. Kraj listopada i početak studenog obično su onaj period kada se priroda zaogrne zlatnim plaštom. Nikada neću zaboraviti scenu prolaska preko Plitvica i auta zasutog kišom zlatnoga lišća. To su ti momenti kada priroda stvori čaroliju trenutka. Druga polovica jeseni, ako je već vidjela obilnijih kiša, jedan je od najljepših perioda za boravak na Plitvicama. Tjedni prije dolaska zime već rezultiraju siromašnijim krošnjama, ali daleko od toga da još uvijek nije lijepo.

Kako je koncipiran obilazak parka?

U Nacionalnom parku Plitvička jezera postoje dva službena ulaza – Ulaz 1 i Ulaz 2.

Ulaz 1 je onaj bliže Zagrebu. Nalazi se krajnje nizvodno. Tu ćete pronaći poznati vidikovac koji gleda na samo “finale” parka s Velikim slapom i “simfonijskim orkestrom” slapova oko njega. Mjesto je to na kojem se rađa Korana i gdje su gužve najveće. To je kao da na Krki u park dođete brodom iz Skradina i odmah vidite Skradinski buk (naša omiljena ruta).

Ulaz 2 se nalazi na području Gornjih jezera. To je kao da na Krki u park dođete cestom iz smjera parkinga (naša omiljena ruta nekada davno).

Je li bolje ići polako do finala ili prelistati knjigu i odmah pročitati kraj? Iako knjigu volimo čitati od početka i volimo lagani uspon do finala, ovdje ta analogija baš i nije prikladna. Naime, Ulaz 2 nije na početku Gornjih jezera, već je nekako na sredini, tako da opet morate ići uzvodno, pa se onda spuštati put Donjih jezera… Nekako nam se Ulaz 1 čini boljim izborom u smislu kronologije, iako je obrnuta, jer ide od kraja prema početku, a i najposjećenije atrakcije vidite ranije, kada još uvijek nije pristigla većina turista.

Ispred oba ulaza, s drugu stranu ceste nalaze se ogromni plaćeni parkinzi.

Čitav prostor je dobro organiziran, tako da su čekanja rijetka i sve teče glatko. Za sve što vam treba postoje info ploče i punktovi, WC-i, restorani, suvenirnice…

Sve je rađeno u istom stilu i izgleda vrhunski. Parking je čak organiziran tako da ima zasebne sekcije ovisno o tipu vozila (autobusi, kamperi, osobna vozila).

Nakon što ostavite auto, cestu prelazite drvenim mostovima koji vode do samog ulaza u park.

Oko ulaza je čitava sila popratnih sadržaja i objekata. Sve izgleda stvarno svjetski!

U parku se možete odlučiti za više staza. Razlikuju se po vremenu trajanja i količini toga što možete vidjeti. Mi smo ovaj put odabrali Program C koji kreće od Ulaza 1. Obilazak traje 4 – 6 h, uz prijeđenih 8 km staze. Obiđu se Donja jezera, a brodom se dođe do Gornjih. Nakon obilaska Gornjih jezera, povratak je “vlakićem” koji je u stvari bus sa zatvorenim prikolicama.

Na svim račvanjima su postavljene table s oznakama staza, tako da je nemoguće zalutati. Odlično riješeno!

Na brodskom pristaništu i okretištu za vlakić, znaju se formirati dugački redovi. Na prvu izgledaju vrlo obeshrabrujuće, ali ukrcaji su svako pola sata i sve teče jako brzo.

Oni koji se žele okrijepiti, pronaći će popriličan broj restorana. Nismo testirali gastro ponudu, jer smo odlučili ručati u jednom od mnogobrojnih restorana razbacanih po selima oko Plitvica.

Opći podaci

Nacionalni park Plitvička jezera hrvatski je najveći, najstariji i najposjećeniji nacionalni park. Prostire se na površini od skoro 30 000 hektara, a godišnje ga posjeti milijun posjetitelja.

1979. godine UNESCO ga je proglasio svjetskom prirodnom baštinom, među prvima u svijetu. Plitvička jezera su neprekinuti niz od 16 jezera, koja se stepenasto prelijevaju slapovima jedno u drugo.

Najveće jezero Kozjak, s preko 82 hektara površine, ujedno i najdublje – 47 m.

Na Plitvicama se nalazi i najviši vodopad u Hrvatskoj – Veliki slap. Vodu dobija od potoka Plitvice i obrušava se s visine od 78 m. Nalazi se pri kraju parka ispod Ulaza 1. Postoje i viši vodopadi u Hrvatskoj, ali su bujičnog tipa, te neki zbog toga niti nemaju ime. Primjer je bujični slap u Veloj dragi na obroncima Učke, koji se obrušava s visine od gotovo 100 m.

Jezera niz započinju velikim Prošćanskim jezerom koje vode dobija iz Rječice, Crne i Bijele rijeke s pritokama. To nisu jedini izvor vode u jezerima. Plitvice obiluju mnogim izvorima!

Što nam se nije svidjelo?

Želimo vidjeti nečujne električne brodove (npr. kao na Kopačkom ritu), a “vlakić”, autobus sa zatvorenim prikolicama, davno je vidio svoje najbolje godine.

Brunda i zagađuje okoliš, te je u današnje vrijeme totalno neprimjeren ambijentu.

Nevjerojatno je da park koji proda milijun ulaznica godišnje, nije u stanju nabaviti modernu električnu zamjenu!

Zaključak

Onda, jesu li Plitvice najljepši nacionalni park na svijetu? Ovisi. Svaku lokaciju, svakim posjetom možete doživjeti drugačije. Među najljepšima sasvim sigurno, da!

Boja Plitvičkih jezera je nevjerojatna! Vidjeli smo dosta jezera po svijetu. Neka od njih imaju stvarno nevjerojatne boje. Posebno bi istaknuli mliječno plavu boju jezera Lago di Sorapiss u Dolomitima i Blue lagoon na Islandu. Međutim, bistrina i boja Plitvičkih jezera je posebna na svoj način. Koliko god kilometara uz njih prošli, uvijek će vas iznova oduševljavati!

Spektakularnost samog “finiša” s Velikim slapom, Novakovića brodom i Sastavcima koji su mjesto rađanja Korane je neprikosnovena!

Postoje puno spektakularniji i moćniji slapovi po svijetu (Salto Ángel u Venezueli, Dettifoss na Islandu ili Viktorijini slapovi u Zimbabveu npr.), ali sveukupnost izričaja ovog dijela oko Velikog slapa može stajati rame uz rame najvećim svjetskim atrakcijama!

Plitvička jezera jedan su od najljepših nacionalnih parkova na svijetu

Međutim, s tolikim brojem posjetitelja, teško je osjetiti divljinu prirode, a upravo je divljina ta koja daje jednu posebnu dimenziju. Postoji nekoliko mjesta u Hrvatskoj gdje smo imali puno intenzivniji doživljaj nego na Plitvicama. Ali, ako bismo trebali nekog stranca uputiti “što vidjeti”, Plitvice bi sigurno bile na vrhu liste. Prekrasne su, velike i organizacijski jednostavne.

Osim toga Plitvice nisu samo jezera i slapovi uokvireni šumama. Okolica je jednako čarobna! Bilo da krenete prema Rastovači i Smoljancu ili na drugu stranu prema Plitvica Selu, imate šta vidjeti i doživjeti.

Krka ili Plitvice?

Posjetite oboje! Iako je tema slična (voda i slapovi), riječ je o dvije totalno drugačije atrakcije. Plitvice su uvijek bile kruna Hrvatske, ali Krka je nevjerojatna na svoj način. Neki momenti na njoj su toliko posebni da bi veliki propust bio ne doživjeti ih. Npr. pristup silini Skradinskog buka (na lijevoj obali rijeke) moment je koji u tom intenzitetu nećete doživjeti nigdje na Plitvicama! A tek etno selo ili kanjon uzvodno… Uglavnom pratite nas, jer o Krki uskoro izlazi članak koji je u pripremi!

Vidikovac “izvan parka”

Postoji jedan vidikovac koji se nalazi van “plaćenog” dijela parka. Malo smo zakasnili pa smo na njega stigli tek oko 18 h (krajem svibnja). Veći dio kanjona je bio u sjenama. Mislim da je najbolje vrijeme obilaska rano popodne ili možda čak ranije ujutro, iako je moguće da će vam ujutro sunce tući u oči i objektiv.

Točna lokacija na kojoj počinje kraća staza (oko 170 m) do vidikovca je ovdje: https://maps.app.goo.gl/mpgcJpe2DX5nwjwF6

Mjesta za parking ima na prilazima mostu.