Stonske zidine, čudo graditeljstva Dubrovačke republike

Stonske zidine često nazivaju i Kineskim zidom Europe. Iako su usporedbe tog tipa smiješne, znajući da je Kineski zid rađen više od dvije tisuće godina angažmanom neograničenih resursa, ipak, kada prvi put ugledate Stonske zidine kako se uzdižu iz grada i prelaze brdo iznad Stona, asocijacija se nameće sama po sebi. Oni koji ih nikada do tada nisu vidjeli ili čak nisu niti znali za njih, ostaju jednostavno zatečeni prizorom.

Stonske zidine je gradila Dubrovačka republika kako bi obranila svoje zapadne granice, ali i jedan od svojih vitalnih resursa – sol. Naime Ston je, osim po kamenicama, od davnina bio poznat po proizvodnji soli, koja je nekoć bila vrjednija i od samog zlata. I kao što je Dubrovnik morao štititi svoje posjede na istoku, poglavito obradive površine i mlinice na rijeci Ljutoj, te je tamo izgradio Sokol grad, tako je i na zapadnim granicama morao zaštititi svoje vitalne interese ovim impozantnim graditeljskim ostvarenjem.

Zidine su originalno bile dugačke više od 7 kilometara. Gradnja obrambenog sustava počinje 1333. godine i danas predstavlja jedan od najvećih očuvanih fortifikacijskih sustava na svijetu. Osim zidina, sustav čine brojne utvrde – 3 tvrđave, 41 kula i 7 bastiona.

Projekt koji je ovdje osmislila i izgradila Dubrovačka republika, nisu bile samo zidine i tvrđave. Riječ je bila o izgradnji dva kompletna grada, obrambenim jarcima s vodom, odvodnji oborina, regulaciji morske obale i potoka. To je bio nevjerojatan pothvat koji samo naglašava snagu i veličinu Dubrovnika u svjetskim razmjerima.

Obilazak zidina smo započeli sa strane Stona. U jednoj od kula (Barabanata), odmah prekoputa parkinga, mogu se kupiti karte i od tu kreće obilazak zidina.

Za obilazak smo odabrali rutu koja vodi direktno uzbrdo i spaja Ston s Malim Stonom. Uspon je na dijelovima prilično strm i izložen suncu, tako da bi trebalo mudro birati vrijeme obilaska.

Kako se uspinjete sve više, tako se otvaraju spektakularni pogledi, prvo na Ston, a onda i na druge strane, put istoka i sjevera.

Uz odmaranje, fotografiranje i uživanje u pogledima, treba oko 40-ak minuta da biste stigli u Mali Ston. Zidine u Malom Stonu završavaju moćnom tvrđavom Koruna.

Svojedobno je čitav Mali Ston bio ograđen zidinama i kulama. Dijelovi sustava su vidljivi i dan danas.

Mali Ston je prekrasno mjesto puno nevjerojatnih skrivenih kutaka, tako da ga se svakako isplati obići.

Nakon kratke šetnje mjestom, vraćamo se put Stona pješačkom stazom koja vodi uz cestu. Za povratak treba do 15 minuta hoda.

Već smo spomenuli da se za cijenu karte može obići i tvrđava Veliki Kaštio. Nalazi se na istaknutoj poziciji u samom mjestu.

Oko nje je dominantan jarak s vodom. To je možda jedini funkcionalni jarak s vodom oko tvrđave koji smo vidjeli u Hrvatskoj.

Sama tvrđava je u izvrsnom stanju i s njenog vrha se pruža prekrasan pogled na Ston i zidine.

Prije izgradnje Pelješkog mosta, u Ston se dolazilo sa sjevera. Iako je prolaz kroz Neum uvijek bio naporan zbog čekanja na granici, taj put je bio puno ljepši, jer je prolazio prekrasnim Malostonskim zaljevom, ukrašenim brojnim otočićima. Bio je to prvi doticaj s bajkovitim jugom oko Dubrovnika.

Sada se u Ston dolazi s juga. Dionica puta od Pelješkog mosta do spoja Pelješca s kopnom je dosadna, ali je putovanje puno brže, a vidjeti sam Pelješki most je uvijek doživljaj za sebe.