Aleja glagoljaša

Idući od Roča prema Humu, naići ćete na poljanu uokvirenu šumom. Po čitavoj poljani razbacane su kamene skulpture koje čine Aleju glagoljaša. To je najznačajniji spomenik glagoljici i glagoljašima, koji u ovim krajevima, između 9. i 19. stoljeća, promiču hrvatsku nacionalnu svijest.

Glagoljica je po nekim teorijama najstarije slavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća po uzoru na grčki alfabet. Uz latinicu i hrvatsku ćirilicu smatra se nacionalnim pismom.

Katolička crkva u svojim latinskim tekstovima glagoljicu naziva jeronimovskim slovima, a ćirilicu ćirilovskim. Naime, po jednoj od teorija smatra se da je glagoljicu osmislio sam sv. Jeronim.

Neki smatraju da je ova Jeronimska teorija vjerojatno izmišljena od strane samih glagoljaša. Vatikan je branio držanje mise na narodnom hrvatskom jeziku (crkvenoslavenskom hrvatske redakcije) pa su glagoljaši nastanak glagoljice pripisali svecu Dalmatinskih korijena koji je Bibliju preveo na latinski. Čini se da je ta dosjetka urodila plodom, jer papa Inocent IV. 1248. godine odobrava senjskoj biskupiji bogoslužje na narodnom hrvatskom jeziku.

Danas prevladava teorija da je glagoljicu smislio sv. Ćiril, a njegovi učenici kasnije iz nje izvode ćirilicu. Ta teorija ne samo da nije znanstveno utemeljena, nego se vrlo lako može pobiti na više razina. Za početak, glagoljica nema nikakve veze s grčkim alfabetom koji je služio kao osnova za izvođenje ćirilice.

Proučavajući malo dublje ovu problematiku, dolazi se do spoznaje da glagoljica datira bar 700, ali vrlo vjerojatno i 1000 godina prije Ćirila i ćirilice.

Glagoljica je sadržavala i brojevni sustav u kojem su se iste oznake pisma koristile za pisanje brojeva do 5999. Sustav je navodno savršeno funkcionirao. Kasnije, kada su Grci počeli intezivno trgovati s Ilirima, i oni u svoje pismo uvode sličan brojevni sustav, ali on je imao niz nedostataka. Kasnije kada je ćirilica izvedena iz grčkog alfabeta, inkorporirala je taj brojevni sustav, ali je on bio još lošije razrađen.

Kako bilo da bilo, Hrvati su najdulje od svih naroda u uporabi zadržali glagoljicu, a Republika Hrvatska je 2014. godine umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice proglasila hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom.

Spomenik je smješten na padini uz samu cestu. Počinje skulpturom nazvanom Stup Čakavskog sabora, a onda se polukružno redaju ostale skulpture, njih 10.

Ako ste na putu za Hum, sigurno ćete ih vidjeti.