Ostrog – dom slobodnih, predmet ratova Trogira i Splita

Lokacija: Kaštel LukšićDuljina: 700 mVisinska razlika: 50 mTežina: LaganoOznaka težine: K1, T1, VR1

Biti slobodan i vlasnikom plodne zemlje nekoć je bio veliki privilegij. Didići, slobodni vlasnici zemlje, imali su u to vrijeme poseban status, a naseljavali su područje od Poljica do Trogira. Sjedište im je bilo u starom selu Ostrogu na grebenu Balavan (259 m), podno Kozjaka. U ravni sela prema moru, bijaše postavljen kameni stup. Poznat kao “Stup pod Ostrogom”, prvi put se spominje u 13. stoljeću, a predstavljao je granicu između dvaju interesnih sfera – Splita i Trogira. Stup se danas nalazi na istom mjestu u istočnom dijelu Kaštel Lukšića.

Ostrog (storgь) – staroslavenski naziv za stražu

Didći su očito bili trn u oku i Splićanima i Trogiranima, a njihova plodna zemlja veliko iskušenje, jer u više su navrata oko nje vodili ratove. Zanimljivo je da su akteri povijesnih “igrokaza” bili mnogi tadašnji velikani europske “kazališne scene”, od Mlećana, Crkve, Turaka, Tatara / Mongola, pa do kralja Bele IV.

Jedan od igrokaza, ili bolje reći činova povijesne drame, počinje 1226., kada tadašnji nadbiskup Guncel područje Ostroga proglašava posjedom Splitske nadbiskupije. Didići se očito nisu slagali s takvom odlukom, pa utvrđuju selo kamenim zidom. Nadbiskup poziva humskog kneza Petra koji sa 3000 vojnika kreće u opsadu Ostroga. Osvajači razaraju selo, ruše crkvu sv. Lovre, groblje didića biva uzorano i kosti razbacane. Nadbiskup je očito bio naglog karaktera u primjeni svoje vjere i uvjerenja.

U jednom drugom igrokazu, Splićani dižu flotu brodova kojom opsjedaju Trogir. Trogir, dobro utvrđen, opasan zidinama i omeđen kulama, uspjeva se obraniti.

I tako ljudima u polju podno Kozjaka nikada nije bilo dosadno. Nagledali su se, a i sudjelovali u brojnim činovima te povijesne drame. Ostrog, davno opustošen i raseljen, ostaje zaboravljen. Potomci nekadašnjih didića, pod navalama Osmanlija, povlače se u plemićke kaštele na obali.

Rekonstruirana crkva sv. Lovre i arheološke iskopine južnije od nje, nijemi su svjedoci burne prošlosti na grebenu podno Kozjaka, s kojeg se pruža pogled, lijevo na Split, a desno na Trogir. Plodno polje, nekoć predmetom želja, danas dobrim dijelom zapušteno i urbano devastirano, uljepšava vizuru naše obale svim ljubiteljima oku ugodnog.

Ostrog, crkva sv. Lovre
Makadamski put prohodan za auta
Ostrog, crkva sv. Lovre
Spust prema grebenu Balavan
Ostrog, crkva sv. Lovre
Kaštel Lukšić
Ostrog, crkva sv. Lovre
Pogled put Trogira
Ostrog, crkva sv. Lovre
Ostrog, crkva sv. Lovre
Ostrog, crkva sv. Lovre
Crkva sv. Lovre
Ostrog, crkva sv. Lovre
Ostrog, crkva sv. Lovre
Ostrog, crkva sv. Lovre
Ostrog, crkva sv. Lovre
Ostrog, crkva sv. Lovre
Ostrog, crkva sv. Lovre
Ostrog, crkva sv. Lovre
Pogled na Split
Ostrog, crkva sv. Lovre
Pogled na ostatke nekoć plodnog Kaštelanskog polja
Ostrog, crkva sv. Lovre
Ostrog, crkva sv. Lovre
Ostrog, crkva sv. Lovre
Ostrog, crkva sv. Lovre
Dio staze na putu nazad