Njeno veličanstvo – Kliška tvrđava

Na svijetu postoje mjesta vrlo intenzivne povijesti. Klis je jedno od takvih mjesta.
Uskoci, Turci, Rimljani, Mlećani, Francuzi, Iliri, Mongoli, zmajevi… Popis je podugačak.

Kliška tvrđava je jedna od najznačajnijih utvrda u Hrvatskoj. Pod vlašću Trpimirovića Klis je imao status središta srednjovijekovne Hrvatske. Tvrđava je stoljećima čuvala prilaze Splitu i Dalmaciji. Smještena na strateškoj poziciji, na litici usred usjeka koji razdvaja planine Kozjak i Mosor, a spaja unutrašnjost Hrvatske sa Srednjom Dalmacijom. Mjesto je to neopisivog junaštva gdje je često šačica branitelja bivala izložena napadima velikih osvajačkih vojski.

Mjesto je to rođenja slavnih uskoka i ratna scena mnogih znanih i neznanih velikana. Petra Kružića, Stjepana Sorića, Vuka Mandušića i mnogih drugih. To je mjesto na kojem je poražena i nepobjediva mongolska vojska koja je utvrdu pokušala osvojiti tijekom potjere za poraženim ugarskim kraljem Belom IV.

Opsade su nekada trajale desetljećima, u serijama pohoda, tako da nije čudo da su neke od njih i uspjele.

Iscrpljena višedesetljetnom opsadom, okružena nizom turskih utvrda podignutih u svrhu opsade, te izdana kukavičlukom habsburške vojske koja je poslana u pomoć, utvrda je 1537. godine konačno pala. Nakon toga se nad njom izmjenjuju vlasti, od hrvatske, turske, mletačke, francuske, austrijske pa do talijanske i njemačke. Tvrđava je napadana i branjena, rušena i obnavljana, što je i danas vidljivo u različitim stilovima koji se isprepliću unutar triju krugova njenih obrambenih zidina. Zadnji put je u vojne svrhe korištena u II. svjetskom ratu.

Tvrđava danas

Kliška tvrđava je danas spomenik slavnoj prošlosti, vidikovac sa kojeg se Split s okolicom vidi kao na dlanu, muzej uskočkog junaštva i ljetna scena za kulturna događanja.

Iako ju je nemoguće ne zapaziti iz Splita i okolice, mnogi stranci su je otkrili tek kroz Igru prijestolja (Game of Thrones), popularnu seriju koja se snimala na mnogim lokacijama u Dalmaciji. U toj seriji Kliška tvrđava je na trenutak zaglumila grad Meereen. Scene sa zmajevima, jedne su od najupečatljivijih u tom serijalu.

Za doći do nje valja se od Solina uputiti “starom cestom” prema Klisu. Uz cestu su uredno postavljeni putokazi, tako da je nemoguće zalutati. Prilaz utvrdi je sa sjeverne strane, a glavni ulaz je sa zapada. Parkinga ima dovoljno, a raspoređen je na više lokacija.

Kao što je već spomenuto, tvrđava ima tri niza obrambenih zidina. Kako su zidani na litici, nisu imali potrebe biti toliko visok, tako da vas tvrđava neće pokušati fascinirati u tom pogledu, ali to ne znači da joj fali aduta. Tvrđava je lijepo obnovljena i ima mnogo skrivenih kutaka za istraživanje. Malo smeta već spomenuta mješavina stilova, ali to je rezultat višestoljetne intenzivne uporabe.

Muzejski postav je zanimljiv, ali relativno skroman. Soba posvećena Igri prijestolja je jadna. Bilo bi bolje da je uopće nema. Inače nisamo pobornici da se naše povijesne znamenitosti populariziraju na takav način, ali ako se već odluči ići u komercijalizaciju tog tipa, onda to treba napraviti kako spada.

Zaključak

Istaknuta pozicija na kojoj je izgrađena i njeno iznimno povijesno značenje, Klišku tvrđavu čine neizostavnom postajom pri posjetu Splitu i ovom dijelu Dalmacije. Njene hrabre posade su za sva vremena zadužile naraštaje stanovnika ovih prostora, ali i šire.

S druge strane, sama tvrđava, sa svojom zbrkanom raznolikošću stilova bezbrojnih obnova i nadogradnji, ostavlja malo konfuzan estetski dojam koji mnogima neće u potpunosti “sjesti”. Ni tribine za kulturna događanja sigurno ne pridonose estatskom skladu. Pozitivan primjer prenamjene objekta u ljetnu pozornicu je svakako tvrđava Sv. Mihovil u Šibeniku.

Što se same uređenosti tiče, Kliška tvrđava je jedna od najuređenijih, ali jedan Sokol grad u Konavlima je toliko visoko podigao ljestvicu da je nerealno očekivati da je bilo tko dosegne.

Ukratko, očekujte zanimljivo upoznavanje s fascinantnom poviješću ovog mjesta, fantastične poglede na Split i okolicu, ali visoke kriterije estetike ostavite ispod zidina.