Aleja glagoljaša

Idući od Roča prema Humu, naići ćete na poljanu uokvirenu šumom. Po čitavoj poljani razbacane su kamene skulpture koje čine Aleju glagoljaša. To je najznačajniji spomenik glagoljici i glagoljašima, koji u ovim krajevima, između 9. i 19. stoljeća, promiču hrvatsku nacionalnu svijest.

Glagoljica je po nekim teorijama najstarije slavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća po uzoru na grčki alfabet. Uz latinicu i hrvatsku ćirilicu smatra se nacionalnim pismom.

Katolička crkva u svojim latinskim tekstovima glagoljicu naziva jeronimovskim slovima, a ćirilicu ćirilovskim. Naime, po jednoj od teorija smatra se da je glagoljicu osmislio sam sv. Jeronim.

Vrlo je vjerojatno da je ova Jeronimska teorija izmišljena od strane samih glagoljaša. Vatikan je branio držanje mise na narodnom hrvatskom jeziku (crkvenoslavenskom hrvatske redakcije) pa su glagoljaši nastanak glagoljice pripisali svecu Dalmatinskih korijena koji je Bibliju preveo na latinski. Čini se da je ta dosjetka urodila plodom, jer papa Inocent IV. 1248. godine odobrava senjskoj biskupiji bogoslužje na narodnom hrvatskom jeziku.

Kako je sv. Jeronim živio 400 godina prije širenja glagoljice, malo je vjerojatno da bi takva teorija bila istinita. Po svemu sudeći, glagoljicu je smislio sv. Ćiril, a njegovi učenici kasnije iz nje izvode ćirilicu.

Kako bilo da bilo, Hrvati su najdulje od svih naroda u uporabi zadržali glagoljicu, a Republika Hrvatska je 2014. godine umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice proglasila hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom.

Spomenik je smješten na padini uz samu cestu. Počinje skulpturom nazvanom Stup Čakavskog sabora, a onda se polukružno redaju ostale skulpture, njih 10.

Ako ste na putu za Hum, sigurno ćete ih vidjeti.